U jednoj godini, tri regionalne tiskovine u Dalmaciji i Slavoniji ugasile su svoja printana izdanja. Sve tri preselile su se online — ali s drastično smanjenim timovima. Je li ovo kraj lokalne novinarskog ekosustava ili samo transformacija?
Pad cirkulacije regionalnih novina nije hrvatska specifičnost, ali u zemlji s dugom tradicijom lokalne novinarskog tiska, proces je bolan i brz. Naklada regionalnih listova pala je za 61% u posljednjih deset godina, prema podacima Hrvatskog auditorijskog biroa. Oglašivači su slijedili publiku na digitalne platforme, a s njima i novac koji je godinama financirao lokalne redakcije.
Anatomija zatvaranja lokalne redakcije
Kada se lokalna novinska redakcija zatvori, u zajednici ostaje "novinska pustinja" (engl. news desert) — pojam koji su uveli istraživači Northwestern University-ja. Lokalne vijesti prestaju biti praćene: rad lokalnih vlasti gubi kontrolora, lokalni skandali ostaju neobjavljeni, civilni diskurs slabi.
Istraživanje iz 2023. godine, provedeno na uzorku od 115 američkih gradova koji su izgubili lokalnu novinu, pokazuje da se u takvim zajednicama povećava korupcija u lokalnoj samoupravi, smanjuje izlaznost na lokalne izbore i raste polarizacija.
Modeli koji preživljavaju
No postoje i primjeri koji pokazuju da lokalna novinska redakcija ne mora nestati — mora se redefinirati. Istraživanje koje je Venture proveo na uzorku 22 regionalnih medija koji su uspješno prešli na digitalni model identificiralo je nekoliko zajednički uspješnih strategija:
- Pretplatni model s jasnom vrijednosnom proposicijom — čitatelji su spremniji platiti za lokalne vijesti nego za globalne, jer prepoznaju jedinstvenost lokalne informacije
- Kooperativno vlasništvo — redakcije u vlasništvu zaposlenika i/ili čitatelja pokazuju veću otpornost i kredibilitet u zajednici
- Partnerstvo s obrazovnim institucijama — sveučilišne novine i partnerstva s novinarskim studijima donose svježe kadrove uz niže troškove
- Hibridni financijski model — kombinacija pretplate, donacija, granata i ograničenog oglašavanja smanjuje ovisnost o jednom izvoru prihoda
"Mi nismo više novinska tvrtka — mi smo organizacija za informiranje zajednice koja slučajno objavljuje novine."
— Urednica jednog uspješnog regionalnog digitalnog portala u Primorsko-goranskoj županiji
Hrvatska specifičnost: Javni novac i ovisnost o natječajima
U Hrvatskoj, lokalni mediji suočeni s ekonomskim pritiskom sve se više oslanjaju na sredstva javnih natječaja — lokalnih i regionalnih razina, te EU fondova. Ovo stvara ozbiljan problem neovisnosti: mediji koji ovise o financijama od lokalnih vlasti imaju strukturni poticaj da budu manje kritični prema tim istim vlastima.
Podaci koje je Venture prikupio pokazuju da je 34% prihoda prosječnog regionalnog portala u 2024. godini potjecalo iz javnih izvora financiranja. Udio je rastao za 8 postotnih bodova u prethodne tri godine.
Inicijative civilnog društva
Protiv ovog trenda bori se rastući broj inicijativa civilnog društva. Fond za lokalne medije koji je osnovala udruga Gong u partnerstvu s nekoliko europskih fondacija pruža grantove lokalnim redakcijama — uz uvjet da se potvrdi uredničku neovisnost. Sličan model razvija i Zaklada Kultura nova.
Međunarodni uspjesi poput texaškog Texas Tribune-a ili holandskog De Correspondent-a pokazuju da model neprofitnih redakcija s kombinacijom donacija, pretplate i edukativnih prihoda može osigurati dugoročnu održivost.
Tehnologija kao rješenje i kao problem
AI alati za automatiziranu produkciju rutinskih vijesti (reportaže o gradskim vijecima, sportski rezultati, vremenski izvještaji) otvaraju mogućnost da manji timovi pokriju više tema. Associated Press koristi takvu automatizaciju od 2014. No isti AI alati mogu biti i prijetnja: ako algoritam piše lokalne vijesti, tko provjerava točnost? Tko gradi odnose s izvorima u zajednici? Tko prepoznaje priču koju nitko nije rekao, ali je bitna?
Perspektiva: Lokalna novinarija kao infrastruktura
Sve više glasova u europskim politikama zagovara tretiranje lokalnih medija kao javne infrastrukture — slično kako se tretira knjižnica ili lokalna kulturna ustanova — i financiranje iz javnih sredstava bez tržišnih pritisaka. Danska i Finska već imaju modele izravnog financiranja medijskog pluralizma koji se temelje na sličnoj logici.
Pitanje nije može li lokalna novinarska redakcija preživjeti tržište. Pitanje je: Je li tržišno preživljavanje pravi kriterij za medij koji obavlja demokratsku funkciju u zajednici?
